Korelacije i prognoze!
Cena zlata i koronavirusa imaju jednu zajedničku stvar poslednjih nedelja: Kriva ide strmo na SEVER! Trenutno nema zaustavljanja kako širenja virusa, tako i razvoja cene zlata. U jednom pogledu, međutim, postoje ozbiljne razlike: dok države pokušavaju da obuzdaju brzo širenje koronavirusa, Italija je već zatvorila svoje granice i cela zemlja je već u karantinu, čak i velike banke sada stoje iza rastuće cene zlata. Umesto da nagazite na kočnice i, kao i obično, suprotstavite se ovome kratkom prodajom papirnog zlata, svi se klade na dalji rast cena i time još više podgreju vatromet cena. Ako pogledate još dublje i pogledate ogromnu eksplozivnu moć trenutne krize, zlato je i dalje drastično potcenjeno.
Koronavirus kao okidač za pad cena akcija
Koronavirus se eksponencijalno širi i tek smo na početku razvoja. U cilju usporavanja širenja, u Evropi se mere za koje bismo mislili da su apsolutno nemoguće u Evropi pre samo nekoliko nedelja. Ne samo da su pojedinci u karantinu, već su čitave zemlje (vidi Italiju) zaključane. Lične slobode ljudi se ograničavaju na način koji mi inače znamo samo iz diktature.
S jedne strane, našem zdravstvenom sistemu preti kolaps, s druge strane, ekonomija se nalazi pod velikim pritiskom ekstremnih mera. Industrije kao što je turizam su potpuno smrskane, proizvodni lanci su prekinuti, organizatori i ustanove kulture moraju privremeno da otkažu sve i ostavljeni su sa velikim gubicima. Mi smo na početku krize, o kojoj još uvek ne možemo ni da procenimo ni da shvatimo.
Koronavirus, tačnije reakcije političara i zaštitne mere za naš zdravstveni sistem, nanose ogromnu štetu ekonomiji. Da je ekonomija zdrava, verovatno bi mogla da se izbori sa veštačkim dubokim snom od nekoliko nedelja bez dugoročne štete. Međutim, čak i pre Korone, sistem je bio u tako krhkom disbalansu da ga virus sada brutalno lomi.
9. marta, Indeks Dau Džons je pao za preko 7% odmah po otvaranju. Ubrzo nakon toga, trgovanje je obustavljeno na nekoliko sati. Čak je i trgovanje državnim obveznicama obustavljeno. Poslednji put ova mera je preduzeta pre 10 godina. Sa kolapsom cena deonica, prinosi na državne obveznice takođe su pali.
Centralne banke reaguju panično i čak planiraju još jedno smanjenje kamatnih stopa sredinom marta, nakon prošlonedeljnog smanjenja kamatnih stopa, u nadi da će kompanijama obezbediti više jeftinog novca i apsorbovati pad cena. Ovde je, međutim, veći deo pudera već snimljen i postavlja se pitanje koliki će pozitivan efekat sada imati ova mera. Suprotno je verovatnije: panična reakcija Federalaca još više uznemiruju investitore i svi trče ka izlazu.
Činjenice o koronavirusu
Sakupio ga je singapurski istraživač i bioinformatičar dr Sebastijan Maurer Stro. On istražuje najnovije virusne mutacije od gripa do ebole.
- COVID-19 je zastrašujući zbog svog brzog širenja.
- Panika je preterana – ali higijena je odgovarajuća.
- Stopa smrtnosti od šest odsto nije tačna - jer mnogi slučajevi sa blagim kursom bolesti nisu prepoznati kao Korona. Slično je smrtonosno i za normalan grip od 0,1 odsto.
- Stariji i ljudi sa oslabljenim imunim sistemom su u najvećem riziku.
- Deca su često nosioci i pokazuju malo ili uvek simptome.
- Lanac zaraze uskoro će biti prekinut merama, ali će se kasnije ponovo rasplamsati.
- većina infekcija ima samo blage simptome!
Kako kriza utiče na cenu zlata?
Imamo toksičnu mešavinu: bez ili negativnih kamatnih stopa, pada cena akcija, visokog duga, bez povratka od naizgled sigurnih oblika investicija kao što su državne obveznice, i opšte panike i neizvesnosti. Istorijski gledano, investitori su uvek pribegli robi u takvim situacijama, pa i nafti i zlatu.
Ali postoji problem sa naftom. 9. marta, u ponedeljak koji je bio toliko poražavajući za cene akcija, cena sirove nafte je takođe pala za 34 odsto. Ovo je najoštriji jednodnevni pad cena u istoriji tržišta sirove nafte. Od početka godine cena nafte se prepolovila. Ako izračunate cenu sirove nafte u gramima zlata, trenutno smo na najnižem nivou. Sirova nafta nikada nije bila tako jeftina kao sada!
Naravno, ovaj pad ima političku pozadinu, ali to nije stvar dosluha, već nedostatka dogovora. Od izbijanja koronavirusa i smanjene potražnje za naftom u Kini, cena sirove nafte je pod pritiskom od početka godine. Zemlje OPEK-a želele su da podrže cenu nafte kroz koordinisano smanjenje proizvodnje. Međutim, razgovori između tih zemalja propali su tokom vikenda i Saudijska Arabija, naprotiv, želi još više da poveća svoju proizvodnju i samim tim dodatno smanji cenu nafte. Niko nema koristi od cene sirove nafte od 30 američkih dolara po barelu! U SAD ovo samo pokriva troškove proizvodnje, koji su ovde mnogo veći nego u Saudijskoj Arabiji. To samo pokazuje koliko je težak disbalans u globalnoj ekonomiji.
Nafta trenutno nije na stolu kao investicija. Ostaje: zlato.
Zašto cena zlata raste u kriznim vremenima?
Zlato je oblik investicione par ekselans za krizna vremena. Zlato održava svoju vrednost čak i u krizama, ratovima i vremenima inflacije. Kada se volatilnost i neizvesnost na berzama povećaju, investitori beže u sigurno utočište zlata.
Postoje i psihološki razlozi za to. Zlato je opipljivo. To je dosledno. Za razliku od veoma složenih finansijskih proizvoda, zlato se može razumeti i njegova vrednost od poverenja.
Ako se osvrnemo na poslednjih nekoliko decenija, cena zlata je imala koristi od svake veće neizvesnosti ili krize.
Globalni konteksti i sve veća neizvesnost
Po mom mišljenju, histerija i panika oko ovog virusa su daleko preterani, ako slušate stručnjake i stručna mišljenja. Uzrok tako velikih epidemija u Italiji bila je jedna stvar pre svega: pohlepa.
Naročito u industriji odeće, koja je bazirana na severu Italije, hiljade kineskih jeftinih radnika bilo je zaposleno kao mere smanjenja troškova kako bi zadržali etiketu "Made in Italy" – a istovremeno i da bi mogli da imaju koristi od niskih troškova rada. Pored ušteđevine, ova armija krojačica i krojača takođe je donela viralni poklon iz svoje domovine. Odložena reakcija italijanskih vlasti i potcenjivanje doprineli su širenju virusa u epidemiji.
Pored gotovo zaboravljene poplave izbeglica koja se kotrlja ka nama iz Turske, virus koji parališe lance snabdevanja i čitave ekonomske sektore kao što su turizam i transport sada takođe pogađa ionako oslabljenu ekonomiju. Ekonomija koja je tražila globalni potencijal štednje pod sve većim pritiskom troškova i poreskim opterećenjem.
Ova mešavina društveno-političkih, društveno-političkih, bezbednosnih, ekonomskih i zdravstvenih faktora zajedno ima veoma eksplozivan potencijal. Kao da naše političko rukovodstvo već nije bilo preplavljeno jednim od pitanja, sada ih je nekoliko – i to odjednom. Ovo postavlja pitanja na pitanja:
- Kako zaustaviti epidemiju, a da ne izazovete paniku?
- Kako ste se medicinski pripremili?
- Kako održavate bezbednost u gradovima? Sa kojim osobljem?
- Kako izbeći uska grla za snabdevanje?
- Kako izbeći paničiju prodaju i pad cena na berzama
Ali jedno će biti sigurno – neizvesnost. A kada postoji neizvesnost, zlato uvek pobeđuje.
Prognoza cene zlata za 2020: Da li smo na ivici eksplozije cene?
U evrima, cena zlata juri od jedne do više visine svih vremena. Međutim, cena je takođe naglo porasla u dolarima u poslednje vreme. S jedne strane, to je posledica snažne potražnje za zlatom, a sa druge strane slabljenja američkog dolara, koji je poslednjih nedelja izgubio ogromnu vrednost u odnosu na druge valute kao što je evro.
Međutim, s obzirom na veličinu krize, zlato je i dalje drastično potcenjeno. Krah berze takođe će imati posledice po realne ekonomije. Nezaposlenost će rasti, kupovna moć će opasti, kompanije će bankrotirati, krediti više neće biti servisirani – a kriza će se preliti i na banke. Na početku smo krize sa ogromnim destruktivnim potencijalom. Sa sadašnjeg nivoa na berzama i dalje može da padne dobrih 50 ili 60 odsto. Ključna kamatna stopa uskoro će biti na nuli ili minusu i u SAD. U slučaju nafte, ne nazire se kraj krizi.
Šta ovo znači za cenu zlata? Ovde postoji samo jedan pravac, a to je naviše. Eksperti vide cenu od 5.000 evra do kraja godine.