Inflacija nastavlja da raste, šta radi cena zlata?

Inflacija nastavlja da raste, šta radi cena zlata? © Rob / Unsplash

Potrošačke cene u svim razvijenim zemljama naglo su porasle poslednjih meseci, ali čini se da centralne banke ne žele da promene svoju monetarnu politiku.

Ovde možete saznati zašto se inflacija javlja na prvom mestu i šta to znači za cenu zlata .

Inflacija veća nego što je bila godinama

U septembru 2021. inflacija u Austriji bila je 3,3 posto. A u Nemačkoj je stopa inflacije u septembru bila čak 4,1 posto u poređenju sa istim mesecom prošle godine.

Čak i širom EU, sa stopom inflacije od 3,6 posto, inflacija je bila znatno iznad cilja ECB od dva odsto.

U SAD je stopa inflacije čak i iznad ocene od pet odsto – i tako je već nekoliko meseci.

Inflacija: ovde da ostaneš?

Image credit: Unsplash

Veliko pitanje koje ekonomisti i investitori trenutno postavljaju sebi je da li su visoke stope inflacije samo privremeni "outlier" ili fenomen koji će dugo biti sa nama.
Zagovornici vanserične hipoteze pretpostavljaju da su trenutne visoke stope inflacije samo posledica pada Korone 2020. Budući da su zaključavanja, ograničenja i prateće mere korone dovele do velikog kolapsa ekonomije u 2020. godini, cene energenata su takođe naglo pale prošle godine zbog nedostatka potražnje.
Nakon normalizacije ekonomske situacije, povećanje cena u 2021. godini će stoga biti mnogo izraženije u odnosu na slabu prethodnu godinu.

Pored toga, u lancima snabdevanja još uvek ima uska grla, zbog čega su cene kratkoročno porasle. Čim bi se posledica korone stišale, inflacija bi se vratila na normalan nivo.

Suprotno tezi o privremenoj i kratkoročnoj inflaciji, sve više ekonomista sumnja da će visoka inflacija postati dugoročniji fenomen. To je zato što je visoka inflacija neizbežna posledica labave monetarne politike vodećih centralnih banaka.

Inflacija, kamatne stope i štamparija

Da bi se izborile sa efektima finansijskih i suverenih dužničkih kriza od 2008.

Niske, čak i negativne, ključne kamatne stope i ogromna veštačka ekspanzija novčanog snabdevanja ("kvantitativno ublažavanje") imali su za cilj da stimulišu ekonomiju i obezbede ekonomiji jeftine kredite.  Problem je u tome što je ova monetarna politika, koja je možda imala smisla kao krizna mera, ubrzo postala nova normalnost.

Image credit: Unsplash

Kao odgovor na koronarnu krizu i ekonomske posledice ograničenja, smanjenja i zaključavanja, vlade i centralne banke nedavno su upumpale još "jeftiniji novac" na tržište. Novac koji se stvara iz vazduha i enormno naduvava snabdevanje novcem.

Ako uvek ima više nečega, logična progresija je da vrednost te stvari pada.

Ovo se odnosi i na novac. Ako ima sve više novca, njegova kupovna moć se smanjuje i potrošači moraju da plaćaju više za robu.

Kakve veze ima cena zlata sa inflacijom?

Zlato je odličan način da zaštitiš svoju ušteđenu imovinu od inflacije. Jer, iako centralne banke mogu da stvore novac iz vazduha ("fiat money"), količina zlata je konačna.

Iako dragoceni metal ne daje nikakvo interesovanje, to je veoma sigurna investicija jer nikada ne može u potpunosti da izgubi svoju vrednost. Istorijski, takođe, gram zlata je uvek imao sličnu robnu vrednost. Stoga se generalno pretpostavlja da, kako inflacija raste, tako raste i potražnja za zlatom, a samim tim i cena zlata.

Međutim, neki ljudi se trenutno pitaju zašto cena zlata ne raste značajnije uprkos visokim podacima o inflaciji?

Iznad svega, očekivanja investitora verovatno će igrati ulogu: većina verovatno (još uvek?) očekuje samo kratku inflatornu srednju fazu. Pod ovim uslovom, moguće je generisati malo više povrata sa drugim investicijama. Međutim, u nekom trenutku kamatne stope od 1,5 odsto na sigurne državne obveznice takođe će biti pojedene u trajno inflatornom okruženju. Ako investitori onda pobegnu u dragocene metale, cena zlata će se takođe kretati.

Ako centralne banke nastave da održavaju svoju labavu monetarnu politiku (ECB verovatno ne vidi razlog za reagovanje), takođe se može očekivati značajno povećanje cene zlata. Neki analitičari očekuju cenu zlata do 5.000 dolara po unci troje u srednjoročnom do dugoročnom periodu.

S obzirom na to da je rastuća cena zlata uvek pokazatelj pada valuta, što služi kao signal upozorenja i za tržišta i za stanovništvo, nacionalne banke su u prošlosti pokušavale da utiču na cenu dragocenih metala preko banaka nasilnika i papirne berze zlata kako bi smanjile utisak gubitka vrednosti i sprečile odliv novca u zlato.

Hedžing imovina protiv inflacije

Branite svoju ušteđevinu od devalvacije! Zlatom se može lako obezbediti još manja imovina, može se lako transportovati i uskladištiti.

Sa ulaganjem u zlato uvek si na sigurnoj strani! Zlato je trajna vrednost već mnogo vekova zbog ograničene dostupnosti. Možeš da se osloniš na njega!

Želite li da kupite ili prodate zlato?

Dođite sada na ličnu, neobavezujuće i ozbiljne konsultacije u nekoj od naših poslovnica u Beču ili posetite našu online prodavnicu.
Naše grane
U radnju

Možda vas i ovo zanima

Vesti, pozadinske informacije i aktuelne afere o temama zlata i srebra.

Dalji prilozi