Keš – uskoro samo digitalni?

Keš – uskoro samo digitalni? © Jonas Leupe / Unsplash

E-evro kao digitalna valuta centralne banke

Evropska centralna banka trenutno naglas razmišlja o tome kako da postupi u pogledu digitalnog evra.  "Keš bez papira" je namenjen da upotpuni gotovinu kakvu poznajemo u budućnosti ili da je možda potpuno zameni.

Kakvo je trenutno stanje gotovine?

Ruski pisac Dostojevski je napisao: "Keš je skovana sloboda!" I zaista, gotovina se može koristiti za nekomplikovani način bez učešća trećih lica, bez ikakvog praćenja i bez drugih pomagala ili preduslova.

Ipak, naš novac je izgleda godinama bio na crnoj listi političara i centralnih banaka. Tokom borbe protiv pranja novca i finansiranja terorista, propisi EU, na primer, obezbeđuju da anonimna upotreba gotovine bude sve ograničenija. Tek početkom 2021. godine ponovo su se pojavile nove diskusije o ograničavanju gotovinskih plaćanja unutar EU uopšte na iznos od 10.000 evra. U mnogim zemljama EU, novčana ograničenja su odavno realnost. U Francuskoj i Portugalu, na primer, samo maksimalno 1.000 evra u kešu i anonimno može da promeni vlasnika.

E-evro kao državni Bitkoin?

Bitkoin
Photo credits: Sopstveni rad

Digitalni novac, naravno, nije nova ideja. Već nekoliko godina Bitcoin i druge kriptokurencije dospeju na naslovne strane. U proteklih godinu dana, značaj i cene ovih virtuelnih valuta porasli su u neverovatnoj meri.

U tom smislu, veliki investitori, fondovi i kompanije sada takođe ulažu u digitalne valute i već ih smatraju sigurnim sredstvom uprkos velikim fluktuacijama.

Sa e-evrom, ECB izgleda želi da skoči na ovaj trijumfalni marš. Zapravo, međutim, nije samo stvar "skoka", već sticanja državne kontrole nad ovim novim oblikom novca.

Pored Bitcoina, Ethereum-a i drugih kriptovaluta, države i centralne banke su takođe u opasnosti da izgube monopol na novac velikih tehnoloških kompanija. Oni se takođe već petljaju sa sopstvenim valutama. Fejsbuk planira da lansira svoju valutu "Diem" (donedavno nazivana "Vaga") pre kraja 2021. godine.

Stoga je relativno izvesno da će novac digitalne centralne banke koji izdaje država doći pre ili kasnije.

Međutim, centralna atrakcija kriptokurencija je upravo poenta da nijedna banka ili druge institucije nisu potrebne, ali se rezervacije odvijaju preko vršnjačke mreže. I potpuno je anonimna.  To bi bilo drugačije sa digitalnim e-evrom. Novac ne bi bio miniran u mreži, nego bi ga centralno potrošila ECB. Kao izdavač, centralna banka bi u tom trenutku verovatno imala pristup svim izvršenim transakcijama. U najmanju ruku se dvoumi da li ista anonimnost kao i sa "pravim" plaćanjem gotovinom može da prevlada.

Naravno, troškovi se mogu koristiti i kao dodatna motivacija za centralne banke. Na kraju svega, proizvodnja i obezbeđivanje velikih količina gotovine takođe mnogo košta. Digitalna verzija bi verovatno dugoročno bila mnogo jeftinija.

Koja je razlika između digitalnog e-evra i bezgotovinog plaćanja?

Proces plaćanja digitalnim kešom na odjavi ne bi trebalo mnogo da se razlikuje od beskontaktnog plaćanja karticom ili mobilnim plaćanjem.

Međutim, funkcionalnost koja stoji iza toga verovatno bi bila znatno drugačija. Umesto rezervacija na bankovne račune kupaca i prodavaca, plaćanje bi bilo mnogo direktnije.

Slično kriptokurencijama, digitalni keš bi bio uskladišten kao "token" u virtuelnom novčaniku, npr.  Prilikom plaćanja, ovaj simbol bi se zatim prenosio direktno sa uređaja na uređaj. "Zaobilaznica" preko banke bi tako bila eliminisana.

Umesto toga, informacija da je virtuelni evro promenio vlasnika bila bi uskladištena u blockchainu.

Evro nije skladište vrednosti

Jedan od problema koji čak ni digitalizacija ne može da reši je sledeći: centralno pitanje ECB omogućilo bi brzo širenje zaliha novca, čak i sa digitalnim evrom.
Samo bi stvaranje novca od strane komercijalnih banaka, koje je važan deo sistema za skriptni novac, bilo eliminisano. Za razliku od, na primer, Bitkoina – čiji je maksimalan broj fiksiran.

Tačno je da digitalni keš – baš kao i analogni model – verovatno neće biti podložan negativnim kamatnim stopama, jer ga nema na bankovnim računima. Međutim, evro ne beži od opšte opasnosti od inflacije , bilo virtuelno ili u obliku papirnog novca.  Sama valuta bi i dalje bila pion u nacionalnoj ili evropskoj monetarnoj politici, a opasnost od devalvacije valute ne može se ublažiti digitalizacijom evra.

Prikaz

Trenutno je digitalni e-evro još uvek na početku svog razvoja. Kako će tako digitalna centralna banka na kraju izgledati u konkretnom smislu stoga ostaje otvoreno.

Novčići i novčanice ne smeju biti izmešteni digitalnim evrom. Jer samo pravi keš nema pragove u upotrebi: svako, bez obzira da li ima 95 ili 10 godina, može da ga koristi, bez obzira da li je baterija pametnog telefona prazna ili napunjena, bez obzira da li je internet konekcija stabilna ili ne...

Kao dodatak, digitalni keš može biti koristan u svakodnevnom životu. Nije pogodan kao skladište vrednosti – baš kao i keš uopšte.  Ako dugoročno želite da sačuvate svoju imovinu i zaštitite ih od gubitka kupovne moći, dobar deo svoje ušteđevine treba da uložite u zlato, srebro ili platinu. Zato što su samo ovi sačuvali svoju vrednost hiljadama godina i prihvaćeni su svuda i u svakom trenutku.

Želite li da kupite ili prodate zlato?

Dođite sada na ličnu, neobavezujuće i ozbiljne konsultacije u nekoj od naših poslovnica u Beču ili posetite našu online prodavnicu.
Naše grane
U radnju

Možda vas i ovo zanima

Vesti, pozadinske informacije i aktuelne afere o temama zlata i srebra.

Dalji prilozi